U narodu se često čuje “razbolio se zbog loših misli”, “bolestan je jer je stalno utučen i sve vidi crno”, “potonule su mu sve lađe, pa se sad to odrazilo i na zdravlje”…
Iako se odavno zna da loše raspoloženje utječe na psihičko stanje većine ljudi, stručnjaci još nemaju jedinstven odgovor na to koliko psihološki profil utječe i na nastanak određenih organskih bolesti.
Zašto nastaje bolest
Tvrdnja da karakter ličnosti određuje od koje će neko bolesti bolovati ipak nema do kraja naučno utemeljenje. Za nastanak bolesti odgovorno je, naime, više faktora.
Najčešće se spominje ono što smo naslijedili od svojih predaka. Međutim, genetika nije uvijek i odlučujuća jer na zdravlje utječu ponašanje, navike, ishrana, fizička aktivnost, čak i boje.
Tako su neka istraživanja dokazala povezanost boja kojima se boje razne bombonice, žvake, kanditorski proizvodi i povećane hiperaktivnosti djece.
Ipak, stručnjaci se slažu kako psihološki faktori, primjera radi, imaju udjela u nastanku koronarne bolesti. Međutim, nema jedinstvenog mišljenja o tome šta su psihološkm faktori.
Neki pod tim podrazumijevaju emocionalni stres, odnosno kratkotrajnu psihološku traumu koja obično prethodi infarktu miokarda kod osoba koje već imaju strukturalno oštećenje u vidu ateroskleroze.
Druga grupa pod psihološkim činiocima podrazumijeva hronično stresogenu životnu situaciju koja uzročno može dovesti do infarkta miokarda i drugih ishemijskih oboljenja srca.
Treća grupa autora psihološke činioce infarkta miokarda nalaze u samoj ličnosti, odnosno u relativno trajnim osobinama određene osobe, poznatim kao koncept koronarne ličnosti.
Šta rade briga i depresija
Istraživanja su, naime, pokazala da crte ličnosti kao što su anksioznost, depresija i hipohondrijaza – odnosno strah od bolesti, utiču na izvještaj o simptomima i traže medicinsku pomoć.
Šta to znači? Briga je, recimo, važna komponenta anksioznosti, koja bitno utječe na povišenu učestalost koronarnih bolesti. Nađeno je, također, da psihičku strukturu oboljelih od astme karakteriziraju pasivnost, zavisnost, ambivalentnost.
Ovakve osobe uglavnom reagiraju povlačenjem i pasivnim predavanjem sudbini. Početku ili pogoršanju bolesti obično prethodi napuštanje i gubitak emocionalne podrške koja je ovakvim osobama veoma važna
Kako nastaje čir na želucu
Još je niz bolesti uslovljeno psihološkim činiocima. Ulkus, ili čir na želucu i dvanaestopalačnom crijevu nastaje kao posljedica preovladavanja agresivnih faktora nad faktorima koji štite sluzokožu digestivnog trakta.
A nemogućnost adekvatnog pražnjenja agresije predstavlja ključni faktor za nastanak ove bolesti. Zapravo, ulkus je sa razlogom i narodno ime „grizlica“ jer “grize sam sebe”, svoju sluzokožu, zato što ne može da “grize druge”.
Dakle, hoće li neko biti bolestan ili zdrav, hoće li živjeti duže ili kraće umnogome zavisi i od toga je li optimist, pesimist, neurotičan, anksiozan, impulsivan, agresivan ili savjestan tip ličnosti.
Za optimiste važi pravilo: pošto život posmatraju kroz “ružičaste naočale”, u prosjeku žive sedam i po godina duže u odnosu na pesimiste. Osim toga, imaju 55 posto veću šansu da umru prirodnom smrću, a ne od posljedica bolesti.
Po jednoj teoriji duže žive jer imaju veću volju za životom, dok druga teorija ističe da se optimisti više druže sa drugim ljudima, zbog čega imaju niži nivo stresa, pa manje i oboljevaju.
Žene i anksoznost
Pesimistične osobe, koje sve posmatraju u tamnim tonovima, imaju 19 posto veću šansu da će umrijeti prije vremena u odnosu na optimiste. Pesimistične i anksiozne osobe, u odnosu na druge tipove ličnosti, imaju veću šansu obolijevanja i od Parkinsonove bolesti.
Anksiozni imaju i trostruko veću šansu obolijevanja od visokog krvnog pritiska, jer imaju viši nivo stresa u odnosu na druge. Anksiozni su češće i pušači.
Žene su posebno sklone anksioznosti, pa takve osobe imaju viši krvni pritisak, povišen holesterol i češće pate od srčanih bolesti. Izračunato je i da poslije deset godina liječenja, od srčanih bolesti umire 27 procenata anksioznih, u odnosu na sedam procenata iz drugih grupa tipova ličnosti.
Isto se tako može reći da savjesne osobe žive duže od ostalih, jer više vode računa o vlastitom zdravlju. One, uglavnom, ne vode rizičan život već brinu od svom pritisku, holesterolu, masnoćama u krvi…
Pesimizam = depresija i stres
Pesimizam i bolest idu ruku pod ruku, a to se naročito odnosi na depresiju i stres. Pesimisti lako upadaju u depresiju, a teško se iz nje izvlače. Pesimisti lako posežu za hranom, alkoholom i duhanom kako bi liječili svoje probleme, a upravo ove loše navike uzrokuju neke bolesti. Hrana i alkohol u većim slučajevima dovode do gojaznosti, a gojaznost je uzrok mnogih bolesti, pa i dijabetesa.
Pesimiste, nervozne osobe i nestrpljive osobe lakše obolijevaju od povišenog krvnog pritiska, a to je opterećenje za organizam koje poslije dužeg vremena može prouzročiti bolesti srca i krvnih sudova.
Poznato je da “bijesne i mračne” osobe imaju problema sa organima za varenje (žuč) i često dobiju čir na nekom od unutrašnjih organa. Pesimistične osobe mnogo teže podnose teške bolesti kao što je karcinom, tako da se brzo predaju i kraće žive nego optimisiti.
Kada su u pitanju hronične bolesti, i njih pesimisti mnogo teže podnose i slabije se bore sa njima. Osobe koje pate od meteoroloških promjena, metereopate, a još su pesimisti – mnogo teže podnose nagle vremenske promjene kao što su promena temperature, promjena vlažnosti i promjene kiša-sunce ili sunce-snijeg.
Sve ovo potvrđuje vrijednost stare izreke: “U zdravom tijelu zdrav duh” ili obrnuto. Zato treba sa optimizmom gledati na sve životne i zdravstvene probleme jer je to jedan od preduslova za duži i zdraviji život.
Neurotičarima strada srce
Od srčanih bolesti češće oboljevaju i neurotične osobe. Za njih je karakteristično da su sklone astmi, glavoboljama, ulkusnim bolestima i depresiji.
Za svaki problem neurotičari uvijek krive sebe, dok su prema drugima na distanci, umjesto da ih zamole za pomoć. Zbog takvog ponašanja često su pod stresom, što im slabi imunitet.
Agresija donosi infekcije
Agresivne osobe sklone su infekcijama. Upalni procesi ubrzavaju taloženje masnih kiselina na zidovima krvnih sudova, zbog čega su kod agresivnih aterosklerotične promjene izraženije
, pa se i kardiovaskularne bolesti češće javljaju. Osim toga, agresivnim tipovima ličnosti sporije zarastaju rane i skloniji su depresiji.
