Ljudsko tijelo sastoji se od 75% vode, što stvara logičnu pretpostavku da nam je upravo voda potrebna kako bi mogli živjeti. Ona je doslovno najbitnija dnevna tvar u našem tijelu. Tijelo kroz dan gubi od dvije do tri litre vode na nekoliko različitih načina izlučivanjem – uriniranjem, znojenjem, disanjem.
Iako sa svih strana apeluju da je unošenje tečnosti jako bitno, naročito u ljetnjim mjesecima kada su visoke temperature, vodite računa da ne pretjerate. Stručnjaci su otkrili da postoji opasnost od prevelikog unosa tečnosti što može dovesti do hiponatremije.
Hiponatrijemija je poremećaj elektrolita koji karakteriše snižena koncentracija natrijuma u krvi čovjeka. Hiponatermija nastupa uz pojačan unos vode, a simptomi su mučnina, povraćanje, gubitak svijesti, a zabilježen je i smrtni slučaj.
Najčešće greške koje ljudi prave jesu te što posežu za flašama vode i u trenucima kada ne osjećaju žeđ, što je pogrešno i ne bi trebalo da se radi. Organizam sam šalje mozgu signale kada osjeti potrebu za unosom tečnosti i trebalo bi da osluškujete organizam i da popijete tečnost samo onda kada vam se javi želja.
Stručnjaci napominju da ukoliko dehidrirate lakše ćete se oporaviti i nadomjestiti vodu u organizmu, nego ukoliko pretjerate sa unosom tečnosti. Kada se u organizam unese previše tečnosti, organizam nije u mogućnosti da izluči višak vode, pa tako krv postaje razrijeđena, a stanice u tijelu oteknu što može biti jako opasno.
Stručnjaci napominju da optimalan unos tečnosti u organizam individualan i da zavisi od mnogo faktora kao što su godine, tjelesna masa, geografski položaj, ali prosječna norma je oko osam čaša vode na dan.
Trebalo bi imati na umu da i hrana koju unosimo u toku dana takođe sadrži određenu količinu vode, pa tako i od toga šta smo u toku dana pojeli zavisiće i koliko nam je vode potrebno. Putem drugiha napitaka kao što su kafa, mlijeko, sokovi, gazirani napici, takođe unosimo vodu, ali i putem hrane, kao što je supa, voće, zeleno povrće i duge.
